Ne postoji puno pisaca koji su pored dela iza sebe ostavili i mnogo anegdota o svojim životima. Kada bi se za svakog iole dobrog pisca izvlačile beleške o njihovom delovanju i uticaju na društvo u kom su živeli, broj knjiga bi se udvostručio.

Remark, nemački pisac i novelista, proslavio se romanom Na zapadu ništa novo u kom je opisivao živote vojnika koji su učestvovali u Prvom svetskom ratu na strani Austrougarske i Turske vojske.

 

Remarkovo učestvovanje u ratu

 

On nije opisivao rat kao izveštači sa ratišta, ili razni novinari koji su sklapali priče na osnovu prepričanih i često izmišljenih anegdota. Remarkov izveštaj je bio malo drugačiji. Takvi detalji i takve emocije prenesene na papir sa punim pravom mogu da nose epitet jedinog i pravog izveštaja koji je u to vreme trebalo da bude napisan.

 

Remark u ratu

Roman nije napisao na samom ratištu. Kao rezervista poslat je na deo ratišta koji je važio za glavnu pozornicu i mesto na kom će se određivati tok i intenzitet rata kao celine. To je u ovom slučaju bio Zapadni front. Potez od Nemačke prema Francuskoj i zemljama Beneluksa – Remark je opisao taj pakao.

Kada je zadobio povrede od eksplozije granate sklonjen je sa ratišta dok se nije potpuno oporavio. Bio je u jednoj Nemačkoj bolnici i tu napisao svoju prvu novelu The Dream Room.

Kada se rat završio bavio se raznim poslovima, a svi su bili nekako povezani među sobom. Knjiga se uvek provlačila kao stvar oko koje se sve vrtelo. Pored toga što je pisao bio je i učitelj, što mu je bio neostvareni san iz detinjstva.

 

I znam, sve što sada, dok smo u ratu, kao kamen tone u nas,
posle rata će uskrsnuti; i tek onda će početi obračunavanje na život i smrt

 

Nacisti protiv Remarka

 

Period posle rata je na njega pozitivno uticao. Bavio se poslovima koje je voleo, pisao je i važio za uglednog građanina. Iako potiče iz radničke porodice što znači da je sam morao da „probija put“, sudbina mu je zbog proživljene golgote za vreme rata vratila dug.

Na zapadu ništa novo, posvećen drugovima sa fronta koje je izgubio i onima čiji su životi upropašćeni, bio je „za nauk“ čovečanstvu da se više nikada ne ponovi Prvi svetski rat.

Roman je postao instant bestseler, prodat u više od milion kopija. Činilo se da ljudi uče lekciju, ali nije bilo tako.

Njegov pacifizam došao u pogrešno vreme i na pogrešnom mestu. Poziv na trezvenost nije imao odziva, premalo ljudi je pronalazilo pozitivnu stranu u njegovom razmišljanju, neko iz ubeđenja, a neko iz straha.

Uglavnom, društvo je uspelo da uzdrma Remarkov status u Nemačkoj početkom tridesetih godina. Nacistička partija je jačala velikom brzinom, a njihovi ideali su se itekako kosili sa razmišljanjem ono malo trezvenih ljudi među kojima je bio i sam Remark. Pod velikim pritiskom javnosti i propagande koja je bila aktuelna, nacisti javno spaljuju sve Remarkove radove.

To je bio početak javnog linča i još jedne borbe koju je morao da vodi protiv svoje volje. Razlika je u tome što je ovo bila njegova lična borba protiv mašine koja je rasla na temeljima i zemlji za koju se on borio. Očekivajući zasluženu slobodu, pretila mu je sušta suprotnost. Anti-Remark kampanja se nastavila.

U javnost je pušten dokument koji je pokazivao da Remark u stvari nije ni učestvovao u Prvom svetskom ratu i da je sve njegova izmišljotina. Optužbama je prethodila i njegova odluka da promeni svoje ime u Remarque koje pre rata bilo u prisutno u njegovoj familiji.
Ubeđujući javnost da ime Remarque vodi poreklo od francuskih Jevreja, nacisti su uspeli da nateraju Remarka da napusti Nemačku.

Čovek koji se borio za svoju državu postao je neprijatelj iste. Talenat i kvalitetan duh čoveka je bio na samoj ivici da bude ugašen zauvek. Vođeni slepim verovanjem u svoje bolesne ideale, društvo tog vremena nije imalo želju za pokajanjem niti razmišljanjem o svojim postupcima.

Remark, želeći da prosvetli ljude i njihove nerazumljive nagone, probudio je u njima kontraefekat. Ipak, uspeo je da svoj život zadrži pod kontrolom. Emigrirao je u Sjedinjene Države i tamo stekao jaku reputaciju i renome kakav zaslužuje. Nastavio je da piše i pozitivno deluje na ljudsku svest. Svest kojoj su uvek dobrodošli ispiti zrelosti.

 

Erih Maria Remark

 

Izvor 

PODELI: