Na njegovim emisijama stasavale su čitave generacije, a mladi su od samo jednog emitovanja „Nevena” mogli da dobiju lekciju iz domaćeg vaspitanja (Foto Branko Belić) Timoti Džon Bajford, naš poznati reditelj, scenarista, prevodilac i glumac, preminuo je juče u 73. godini posle duge i teške bolesti.

Više naš sugrađanin nego Britanac, Bajford, koji je veći deo svog radnog veka proveo u Srbiji, ostaće upamćen po najboljim televizijskim serijama za decu „Neven”, „Poletarac” (nagrada na međunarodnom festivalu u Minhenu), „Babino unuče”, „Nedeljni zabavnik”, „Tragom ptice dodo” (u saradnji sa TV Sarajevo), „Metla bez drške”, „Notna svaštara”…

Dobio je više priznanja za svoj rad, a Međunarodni centar književnosti za decu „Zmajeve dečje igre” dodelio mu je povelju za sveukupno stvaralaštvo i bezgraničnu odanost detinjstvu. Od 2011. godine bio je savetnik u Redakciji dečjeg i školskog programa Radio-televizije Srbije, a prema njegovom konceptu snima se emisija „Plava ptica”.

Na Bajfordovim emisijama stasavale su čitave generacije, a mladi su od samo jednog emitovanja „Nevena” mogli da dobiju lekciju iz domaćeg vaspitanja, poezije, zemljopisa, poznavanja prirode i društva… Da se nauče duhovitosti. „U Engleskoj nikada ne bih mogao da napravim seriju ’Neven’.

Jednom u Novom Sadu slučajno sam video časopis ’Neven’, a slučajno se događaju najlepše stvari, i po povratku kući rekao sam Mili: ’Od ovoga bih mogao da napravim emisiju’”, rekao je u jednom intervjuu Bajford. Za sebe je govorio da je „Englez na stalnom radu u Jugoslaviji”, a približio nam je stvaralaštvo Jovana Jovanovića Zmaja kao da je ovde i rođen.

Sarađivao je na ostvarenju emisije „Dvogled” sa Draganom Babićem, a kao veliki poštovalac prirode i ptica stvarao je ekološke projekte. Bio je autor i serije o engleskim dečjim klasicima. Bajford je rođen 25. jula 1941. godine, u Solzberiju, u Velikoj Britaniji. Pre dolaska u Jugoslaviju bio je asistent reditelja na Bi-Bi-Siju, a zatim i reditelj u tamošnjoj dečjoj redakciji.

Upoznao je svoju drugu suprugu Milu Stanojević, dramaturga Dečje redakcije TV Beograda, koja mu je postala stalni saradnik, i zbog ljubavi prema njoj došao da živi u Beograd. Bajfordovi su „negovali duh radoznalosti za sve oblasti ljudskog saznanja i istorijskog pamćenja, oni su autentični pikvikovci, tragači za pojedinostima iz svakodnevnog života”, neko je jednom napisao.

Bajford je detinjstvo proveo na jednoj britanskoj farmi, i upravo su mu ta sećanja bila dragocena i za potonje stvaralaštvo. U kultnoj seriji „Neven”, koju nekadašnja deca, a današnji roditelji, brižljivo kao amanet prenose najmlađima, nalaze se i scene urnebesnog gađanja jajima. Dejan Đurović, Petar Kralj, Olivera Marković, Dragan Zarić, Milan Srdoč, Miki Manojlović, Milja Vujanović, Marina Koljubajeva, sve junaci našeg detinjstva, zajedno sa Bajfordom ovekovečili su prizore nestašnog odrastanja.
Posle više od tri decenije provedene u Beogradu, ostajući ovde čak i u najtežim uslovima za našu zemlju, Bajford je nakon napisa u „Ninu”, i zahvaljujući tadašnjem predsedniku Borisu Tadiću, konačno 2004. godine dobio državljanstvo Srbije. „Nisam ni engleski ni srpski patriota. Ako se svet gleda iz svemira, ne vidi se nijedna granica. Samo lopta usred univerzuma. Nije mi važno gde živim, važno mi je da sam srećan tamo gde se nalazim”, priznao je Bajford u nekoj prilici.

Dugo se i herojski borio sa teškom bolešću, teško je dolazio do lekova protiv bolova, a i dalje je radio i prevodio. Prošle godine svečano je obeleženo četrdeset godina od početka emitovanja „Nevena”, i snimljen je film o Bajfordu „Pitam se, pitam se” autora Velje Pavlovića, u koprodukciji RTS-a i Studija B. Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja dr Srđan Verbić uputio je telegram saučešća porodici Džona Timotija Bajforda u kome se kaže: „Primite moje iskreno saučešće povodom smrti, scenariste i režisera najlepših dečjih serija ’Neven’, ’Poletarac’ i ’Babino unuče’, koje su promovisale vrednosti na kojima su stasavale generacije. Sa Radio-televizijom Beograd pokazao je da televizija ipak ima obrazovni, zabavni i kulturni uticaj prijemčiv najmlađima. Osećam lični i kolektivni gubitak zbog odlaska čoveka koji je obeležio naša detinjstva.”|

 

Izvor: Politika