Nada Knežević (1940) je srpska pevačica džeza i zabavne muzike koju su neslužbeno zvali ‘ prvom damom jugoslovenskog džeza ‘ .

Nada je prvi put zapevala u zlatnoj eri beogradskog džeza na koncertu koji je pod naslovom ‘ Mlade snage ‘ 1956 godine organizovalo Udruženje muzičara džeza i zabavne muzike Srbije. Tada je pevala pesmu ‘ Lullaby Of Birdland ‘ i odmah privukla pažnju muzičke javnosti svojom izvanrednom interpretacijom i bojom vokala. Pevanje je učila privatno, a kasnije i u školi organizovanoj pri beogradskom udruženju muzičara. Nada je bila poznata kao pevačica odličnog sluha i glasa, sa izrazitim talentom za interpretiranje džeza.

Prve snimke je napravila za Radio Beograd krajem 1958 godine, da bi već 1959 godine učestvovala na drugom Opatijskom festivalu nakon čega je postala poznata i širem auditorijumu. Uskoro su kompozicije ‘Ciganska noć’ (‘ Les Gitans’ ) i ‘Fatima’ postale radijski hitovi koji su joj doneli veliku popularnost.

Već na početku karijere Nada je na inostranim džez festivalima dobijala prve nagrade, a često je nastupala i na domaćim festivalima ( ‘Zagrebaćki festival’, ‘Jugoslovenski jazz festival na Bledu’, ‘Beogradsko proleće’ ). Na prvom i jedinom takmičenju pevača zabavne muzike koje je održano 1961 godine poveđuje i osvaja ‘Zlatni mikrofon’.Nada knezevic zlatni mikrofon

U vreme najveće slave krajem 1963 godine odlazi u Zapadnu Nemačku , gde je nastupala po džez klubovima i usavršavala engleski jezik , pevala je sa ansambom Hazyja Osterwalda. Nakon Nemačke prelazi u Skandinaviju gde provodi narednih jedanaest meseci. Tamo je nasupala po elitnim klubovima poput ‘Down town’ i ‘Key club’ gde su nastupali i zvezde kao Don Byas i Eroll Garner. Za dansko-švedsko–norveški radio snimila je dvočasovni muzički program, imala je podršku tamošnjih inostranih medija, što joj je pružilo šansu za evropskU turnejU. Međutim, zbog bolesti oca nije mogla da prihvati poziv menadžera Katarine Valente i vraća se u domovinu.

Nada je pevala modernu zabavnu i džez muziku, na što se osvrnuo i evropski dopisnik revije ‘Down Beat’ sa prigodnim člankom. Po povratku u Beograd nastupala je sa triom Saše Radojčića, repertoar joj postaje više komercijalan , u stilu Ray Charlesa i Carmen McRae koja joj je i bila uzor. Najpoznatije su njene interepretacije pesama ‘Mr. Paganini’ i ‘All Of Me’.

1971 godine nakon pauze zbog materinstva, vraća se trijumfalno ponovo na scenu. Snimila je muziku za film ‘Moja luda glava’, nastupila na festivalu ‘Beogradsko proleće’ sa kompozicijom ‘Seti se naše ljubavi’ koja je postala veliki hit. Predstavljala je Jugoslaviju kao gost UN na Sinajskom poluostrvu gde je proglašena najboljim učesnikom. Čak joj je poznati džez pijanista Chuck Koria posle jednog nastupa ponudio saradnju. Nastupala je u Albert Fisher Hall – u, na međunarodnim džez festivalima u Minhenu, Atini i Istanbulu, kao i Newport jazz festivalu u Beogradu. Nada Knežević će ostati upamćena kao prva Evropljanka čije je ime uneto u svetsku enciklopediju džeza.

Uz orkestar ‘B.P. Convention’ i pratnju pijaniste Dražena Bojića nastupila je na trinaestom međunarodnom džez festivalu ‘Ljubljana 72’, a iste godine je pevala sa Ladislavom Fidrijem uz grupu zagrebačkig džezista na koncertu u glavnom gradu Hrvatske. Na poziv Boška Petrovića pevala je sa jugoslovenskom džez selekcijom 1977 godine u zagrebačkoj dvorani ‘ Vatroslav Lisinski’ i ljubljanskom bioskopu ‘Union’, i pri tome snimila i prvi album pod nazivom ‘4 lica džeza’ u izdanju Jugotona. To su bili nezaboravni koncerti, a ovaj dupli album je dobio vrhunske pohvale i pozitivne kritike. Jugoslovenska radiodifuzija je toj ploči dodelila nagradu za najbolje diskografsko ostvarenje te godine , tako da je Nada sa punim pravom bila član naše SFRJ džez reprezentacije zajedno sa Boškom Petrovićem, Borom Rakovićem, Jovanom Mikovićem, Damirom Dičićem i Jovanom Divjakom.

Nakon toga Nada je povremeno gostovala po nekim jugoslovenskim klubovima, bili su zapaženi njeni nastupi u zagrebačkom klubu ‘Lapidarij’, a na koncertima u Beogradu nastupale je sa Džez orkestrom Radio – televizije Beograd.

Tokom pedeset godina karijere dobila je pregršt festivalskih nagrada i priznanja. Udruženje džez muzičara dodelilo joj je ’ Povelju za doprinos razvoju muzičkog stvaralaštva ‘. Poslednji koncert održala je 1995 godine pod nazivom ‘Nada Beogradu’, a 2007 godine je primila ‘Nagradu za životno delo’ na XXIV internacionalnom džez festivalu ‘Nishvil’ u Nišu.

 

Dejvi Kroket

Priču o njemu svako dete zna,
Uvek na strani dobrih je on!
Hrabar i snažan, a ne zna za strah,
Lukav i brz, i dobar drug uz to…

Još dok je dečak bio, sasvim mlad
Krišom od mame pođe u lov,
Celog bizona donese njoj –
“Ova sitnica doručak je tvoj!”

Kad je odrast’o, post’o jak k’o hrast,
Visok k’o jela i snažan k’o lav –
Medved il’ vuk suri plen su mu lak,
Prvoga lovca nosio je znak!

Zima kad dođe i severac ljut,
Pušku on uzme i ranac svoj
Drumom, na reci otopi led
I čamcem lepo nastavi put!

Ono što price kažu nije laž,
Možda poneka šala više je tu…
Svako od nas bi poželeo to
Isti da bude k’o što beše on!

Ref:
Dejvi, Dejvi Kroket –
Silan je bio on!

 

 

 

Seti se naše ljubavi – Nada Knežević tekst i video

Domaca Džez muzika

PODELI: