Velika svetska ekonomska kriza koja je započela 1929.godine odredila je osnove života u tridesetim godinama XX veka. Pogoršani su ekonomski uslovi života, a nesigurnost i strah od neimaštine ušli su u sve pore društva.

Nijedno “loše” vreme ne pogađa sve ljude, ali je izvesno da su mnogi počeli da žive lošije, kao i da je bezbrižna nada u bolje sutra zamenjena ozbiljnijim pogledom na svet. U takvim okolnostima nastaje i drugačiji modni trend u ponašanju, odevanju ili da pojednostavimo: drugačiji pogled na svet i na život.

Često se govori o “depresivnim” 30-im godinama, ali ja bih upotrebila drugačiju formulaciju: godine borbe za osmišljen život u veoma teškim društvenim prilikama.

Zarad žena koje sve više rade, dolazi do značajnog razdvajanja na dnevnu i večernju odeću. U osnovi, 30-e će označiti povratak ženstvenosti, povratak na isticanje struka u novoj formi oblačenja, eleganciju i još dosta novina koje će pred ženu staviti drugačiji izbor da se udesi i bude privlačna.

 

Ženske pantalone i odela

Počećemo ipak sa šokantnim modnim pojavama koje plasiraju poznate glumice. Još su 20-e godine pripremile smoking za žene, ali će muška odeća (sako i pantalone) zaživeti tek 30-ih. Prva žena koja šokira javnost takvim odevanjem i usklađenim ponašanjem je čuvena glumica Marlen Ditrih. Marlen će osim muškog odela i šešira nositi i kapute od tvida ( Koko Šanel će uvesti u modu odevne predmete od tvida koji se do tada koristio samo za šivenje muške odeće ).

Pridržiće joj se glumica Ketrin Hepbern sa svojom specifičnom individualnošću ( nije se šminkala, oblačila je pantalone i sakoe, vozila kamionet, a ipak bila izrazito ženstvena, lepa, provokativna, posebna i neponovljiva ).

Nije teško pretpostaviti da će pantalone ući u modu. Biće prilagođene ženi i osim udobnosti doneti joj i privlačan izgled. Nose se klasične muške pantalne sa visokim strukom, ali su u modi i nogavice koje su zvonaste. Nose se u vreme dokolice ali i u večernjim satima. Žene su počele da učestvuju u rekreaciji te počinju da se nose šorcevi, ali i suknja-pantalone. Šorcevi se nose i na moru.

 

 

Haljine i suknje

 

Odeća za dnevnu upotrebu jednostavnija je ali i elegantnija u odnosu na prethodnu deceniju. Dužina haljina i sukanja je do pola lista ili ispod kolena. Kroj ističe struk ispod koga su nabori koji čine suknju širokom. Nose se i suknje koje prate liniju tela.

Haljine su strukirane i ostavljaju izgled V linije. Ramena su naglašena a haljina prati liniju tela: bez prianjanja uz telo – stezanja naglašava se struk a potom blago širi. Nose se i haljine koje otkrivaju ramena. Od materijala se koristi svila, baršun, veštačka svila, pamuk, najlon i vuna.

Modeli za poslovne žene najčešće su sačinjeni od suknje koja blago naglašava obline tela i duže tunike sa naglašenim ramenima. Nose obavezno šešir ili kapu.

Haljine za večernje izlaske su do gležnja a ponekad i do poda. Prate meko liniju tela i ostavljaju utisak luksuza. Izgledaju veoma ženstveno i svojim krojem zahtevaju zanosno kretanje žene. Ramena su ili obnažena ili su naglašena jastučićima, perjem…na ramenu ili struku često stoji ukras u obliku cveta ili mašna ( uticaj kreatorke Madeleine Vionnet)…

Uz haljine i suknje nose se kepovi i bolera. Česta je upotreba krzna kao modnog detalja.

 

Džemper

U modi su i jednostavni džemperi koje populariše glumica Lana Tarner (Lana Turner).

Nakit

U modi su lažne niske od bisera (bižuterija), ali i belo i žuto zlato. Pripadnice viših slojeva-staleža koristile su nakit od belog a srednjeg od žutog zlata.

Šeširi i rukavice

Šeširi će ostati u modi sve do sredine 50-ih godina, ali se njegov izgled menja. Model cuch šešira 20-ih se i dalje nosi ali sa manje popularnosti i već posle 1933.godine prestaje da se nosi. Šešir je 30-ih neizostavan bez obzira na sloj kojem se pripada. Tada se nose šeširi sa obodom, a uz obod šešira prisutni i različiti ukrasi … U modi su tzv. pillbox kape i turbani koji se prave od mekih materijala. I dalje se nose rikavice do zgloba za dnevnu upotrebu, a duže za večernje sate.

Donje rublje
30-ih godiina počinje masovna proizvodnja i nošenje grudnjaka. Reč grudnjak upotrebljena je prvi put u modnom časopisu “Vog” (Vogue) na početku veka (1907.god.), ali tek tridesete donose grudnjak u obliku koji traje do danas.
Nose se mideri (steznici) koji omogućavaju da stomak bude ravan, gaćice i kombinezoni.

Šminka
U modi je prirodan izgled te je i šminka postala umerena u odnosu na 20-e godine. Ten je bled, koriste se puderi boje slonovače ili “tea rose” (ružičasta slonovača). Rumenilo je roze boje. Senke se nanose na kapak sve do obrva ( boje su nežne: plava, zelena, ljubičasta…). Na pregibu kapka i spoljašnjim obodima nanosi se malo tamnija nijansa senke. Na taj način postiže se efekat dubine. Oči treba istaći da izgledaju što krupnije i ovakav način senčenja uz korišćenje maskare to i postiže. Gornje trepavice se naglašavaju većim nanosom maskare, a donje se ne mažu. Takav način nanošenja maskare naziva se stil “Maskaro”.

Obrve su visoke i produžene u odnosu na prirodne. Kao i kosa mažu se vazelinom ili maslinovim uljem zarad sjaja.

Tanke i ravne usne su u modi te se olovkom gornja usna malo produžuje (tzv.Rosebud look”). Koriste se karmini kestenjaste boje, ali i crvena i tamno crvena.

 

Frizure

U odnosu na 20-e kosa je malo duža (do ramena i koji santim duža). U modi su razne vrste lokni-kovrdža koje su jasno vidne i naglašene ali I one koje lagano – nežno uvijaju – talasaju kosu tzv. finger waves kovrdže.

 

Obuća

Cipele su sa debelim niskim i visokim potpeticama, često zaobljene na vrhu i dvobojne.

 

Kupaći kostim

Kupaći kostim je iz jednog dela sa otkrivenim leđima. Često se stavljao i remen oko struka.


Zanimljivosti

Od 1933. godine u upotrebi su patenti. U početku se koristi za dečju odeću kako bi deci bilo lakše da se sami oblače.

Prvi put fotografi ( prvi fotograf za “Vog” je Kristijan Berar) počinju da slikaju modele i obljavljuju ih u modnim časopisima. Ime modela postaje poznato. Do tada su slikari i dizajneri pravili skice i modele za modne trendove. Evo kako je izgledao časopis Vog (1934.god.) kada je prvi put fotografisan model.

Modna kreatorka Madlen Vione ( Madlen Vionnet) nije volela steznik, smatrala ga je ortopedskim pomagalom. Stoga će 1938.godine izbaciti na tržište modele bez steznika. Svoje kreacije je radila na lutki od 80 cm, bila je opsednuta krugom, kvadratom i pravougaonikom što se može primetiti na modelima koje ćemo ovde prikazati. Otvorila je fabriku u kojoj je radilo 1200 ljudi (brinula je o zdravstvenom stanju radnika te su u okviru fabrike radili i lekari). Poslovna žena u punom sjaju.

Jedan model haljine Meinbocher (modna kuća osnovana 1929.godine u Parizu, a već 30-ih prebačena u Njujork) čuva muzej dekorativnih umetnosti i tekstila u Parizu. Elegancija kroja i upotreba veza je ono čemu se teži i ova haljina koju ćemo prikazati to i pokazuje.


U našoj sredini moda dolazi preko Pariza ili Beča.
Za kraj fotografija dve dame iz Zrenjanina 30-ih godina koje šetaju gradom:

 

Slavica Štulić